Poljska džamija u Turalibegovoj ulici

Turalibegova džamija 2015. godine
Photo: Ivana

Ovaj blog nas ponovno vraća na listu Nacionalnih spomenika Bosine i Hercegovine na području grada Tuzle. Jedan od spomenika nalazi se na uglu Turalibegove i Klosterske ulice. Nemoguće je, a da niste čuli ili pak primjetili skoro restauiranu Turalibegovu džamiju. Na sjednici prije 10 godina, u mjesecu martu Komisija za očuvanje Nacionalnih spomenika donijela je odluku da se džamija sa grebljem i turbetom proglasi nacionalnim spomenikom. Iako smo svi vidjeli da je džamija preuređena, vjerujem da veoma mali broj poznaje da je to jedan od nacionalnih spomenika koje „skriva“ Tuzla. Ni sama ne bih bila upoznata sa tim podatkom, da nisam prisustvovala izložbi o koju je najavila moja kolegica Lela Malićbegović http://lelamalicbegovic.blogspot.se/2015/04/najava-kulturnog-dogaaja.html

Turalibegovu džamiju sagradio je Turali-beg u periodu između 1548. do 1572. godine. Nagađa se da je bio rodom iz Tuzle, ali da je vršio visoku dužnost sandžak-bega u Smederevskom, Sremskom i Zvorničkom sandžaku. Mnoge tuzlanske džamije stradale su u požarima u 16. stoljeću, te su uništeni veći dijelovi naselja. Svoj izvorni izgled Turalibegova džamija sačuvala je sve do 1890. godine kada se odlučilo i o gradnji nekih drugih objekata. Jedan od objekata građenih u to vrijeme je i turbe. Nalazi se odmah pored džamije. Njegova gradnja, nagađa se, desila se 1890. godine kada se izvršilo i nasipanje i ravnanje terena oko džamije. Međutim, nikada nije otkriveno kome je tačno posvećeno. Usljed nasipanja i ravnanja terena oko džamije, ulaz u džamiju je ostao niži, te je nasuta i unutrašnjost, na postojeće zidove dozidano je 145cm i napravljen novi krov. Od tada potiče izgled džamije kakvu smo poznavali do 2007. godine kada je počela restauracija. 

Kupola prije restauracije
Photo: preuzeta sa interneta

Zašto Poljska džamija?
Turalibegovu džamiju mnogi nazivaju još i Poljska, ali mali broj je onih koji znaju zbog čega je to. Turali-beg je izgradio džamiju u polju, izvan zidina tvrđave, te otuda i naziv Poljska džamija. Pretpostavljao je kako će oko džamije nastati mahala, oko nje četvrt, što će na koncu prouzrokovati širenje grada. Danas kada malo bolje razmislimo o tome, to se zapravo i dogodilo. Postoji još jedna zanimljivost koja je otkrivena nakon restauracije 2007. godine. Kako sam ranije spomenula, u jednom periodu uslijedilo je nasipanje terena, odnosno „izdizanje“ poda džamije. Zbog toga nam se nakon rekonstrukcije Klosterske ulice čini da se džamija „slegla“ jer je očito niža od same ulice. Zapravo, kada se počelo sa restauracijom, otkriveno je kako je prvobitna kvota temelja, odnosno poda džamije niža od trenutne za 145cm koliko je nasuta unutrašnjost džamije. Zbog toga je izvršeno iskopavanje i vraćanje poda na prvobitnu kotu. Iako je sada džamija  niža od saobraćajnice, vraćena je na „prvobitni temelj“, te joj je vraćen i prvobitni izgled.  

Prikaz koliko je teren visočiji u odnosu na temelj džamije

Zašto džamije izgledaju baš tako?
Podsjećanja radi, skoro sve džamije danas prate plan Muhamedove prve džamije koju je bila sastavljena od pravokutnog zatvorenog dvorišta, zgrade za molitvu i arkadama[1] sa strane. Osnovni oblik džamija se sastoji od uzdužne pravokutne velike prostorije s mnogo stupova, iznad kojih se ponekad nalazi kupola. Posjeduje mihrab, odnosno nišu[2] u zidu džamije koja je u pravcu Mekke gdje su okrenuti vjernici za vrijeme molitve. Zatim, u sklopu dvorišta nalazi se zdenac za ritualno pranje određenih dijelova tijela čistom vodom prije molitve, te visoke munare koje su zapravo tornjevi kružnog ili poligonalnog tlocrta s unutarnjim stubama koje vode do balkona sa kojeg mujezin[3] poziva vjernike na molitvu. Također u islamskoj arhitekturi koriste se još i svodovi[4] i kupole[5], ivane[6] koji su napravljeni na prijelazima između različitih dijelova džamije, ponavljanje geometrijskih oblika, uporaba vedrih boja, dekorativne islamske kaligrafije[7], umjesto slika koje se smatraju zabranjenim u arhitekturi džamija.  

   Nadam se da sljedeći put kada prođete Klosterskom ili Turalibegovom ulicom, nećete na isti način pogledati Poljsku džamiju već da ćete se sjetiti onoga što ste pročitali u ovom postu, bilo da je to novost za Vas ili da to već odavno poznajete.

---

[1] potiče od latinske riječi arcus, što znači luk, odnosno svod. U arhitekturi označava svodište, nadsvođe; luk između dvaju stupova ili niz lukova koji počivaju na stupovima. Upotrebljavaju se u graditeljstvu od egipatskih hramova do danas.

[2] Od francuske riječi niche, u arhitekturi poznata kao polukružno ili četvrtasto udubljenje u zidu za smještaj različitih predmeta. U crkvenim nišama se smještaju oltar i nadgrobni spomenici, dok se u džamiji to naziva mihrab gdje imam predvodi molitvu.

[3] izvikivač koji poziva vjernike na molitvu pet puta dnevno

[4] konstruktivni element koji zatvara gornje granice unutarnjeg prostora zaobljenim plohama, naslanjajući se na okolne zidove, lukove ili stupove

[5] sferični oblik svoda iznad građevina koje imaju tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta

[6] definiran kao zasvođeni ulaz ili prostor, sa zidovima na tri strane dok je četvrta potpuno otvorena

[7] umjetnost lijepog ručnog pisanja uz pomoć pera, kista, tinte ili nekog drugog pribora za pisanje